Historia da Fretilin
FRETILIN NO INDEPENDÉNSIA NASIONÁL
Romeo Verdial
Textu Rezumu Kona-ba Istória Luta FRETILIN
Nian
KOMISSAUN POLITIKA DISTRITU BOBONARO
Maliana, Juñu 2014
I. Introdusaun
Akontesementu revolusaun kravos iha loron 25 fulan Abril tinan 1974,
ne’ebé lidera husi Jeneral António Espinola iha Lisboa - Portugal, hodi
hatún ditadura Salezar Caetano, mak loke demokrásia no fó biban ba
provínsia ultramarina sira, inklui Timor Portugués hodi bele define nia
vida rasik. Fenomena polítika iha Timor komesa iha mudansa ne’ebé koñese
ho espresaun slogan “Liberdade”. Matenek sira hahú organiza malu ho
ida-idak nia grupu diskusaun, koalia kona-ba futuru Timor Portugés nian.
Iha tinan 1974 – 1975 mosu partidu polítiku lima (5) ne’ebé mai ho
konseitu no ideolojia diferente, úniku Fretilin de’it mak hakarak
liberta povu maubere imediata husi dominiu koloniálizmu, ho motto/pról
“Mate ka Moris Ukun Rasik-án”. Parte UDT nian hakarak husu autonomia ba
Portugal, Apodeti husu integrasaun ba Indonesia, inklui partidu kiik
hanesan KOTA husu Federasaun ba Australia, no Trabalhista ne’ebé nia
objetivu la klaru. Diverjensia ne’e dilema povu maubere atu lao loos ba
ne’ebé?.
Portugal nu’udar kolonizadór lakohi halo deskolonizasaun, gera fría
entre bloku leste ho oeste mós lao hela iha mundu, impaktu Jeo-Polítika,
inklui Indonesia rasik iha interesse territorial kona-ba rekursu
mina-rai iha Tasi Timor. Mosu gera sivíl entre Timor oan, ikus mai
Fretilin konsege halo proklamasaun independénsia unilateral, no partidu
haat seluk halai tama ba Indonesia assina integrasaun mak fó kbiit ba
Indonesia halo invade mai Timor-Leste. Fretilin lori povu retira ba foho
leten hodi reziste no enfrenta to’o baze apoiu rahun. Liu-husi esforsu
oi-oin, kria mudansa ba estratéjia polítika rezisténsia hodi tempu tinan
24 nia laran, konsege konkista mehi ba independénsia liu-husi prosesu
Referendu ne’ebé organiza husi misaun UNAMET, Nasoes Unidas nian iha
tinan 1999.
II. Prezensa Fretilin
Husi rezultadu Revolusaun kravos iha Portugal, fó liberdade ba rai
koloniál sira (free of choice). Iha Timor Portugés, hahú mosu movimentu
anti-koloniálista husi grupu nasionalista Timor-oan sira hanesan Nicolao
Lobato, Mari Alkatiri, José Ramos Horta, Justino Mota no Borja da
Costa, ema lubun oan ne’e komesa túr hamutuk ho hanoin ida, oinsá bele
liberta povu husi dominiu koloniálizmu durante tinan 450. Momentu ne’ebé
ita nia rain sei mukit tebes kona-ba koñesementu siénsia no teknolojia,
maibé ho esforsu tomak, mak iha loron 20 fulan Maiu tinan 1974, grupu
nasionalista ne’e forma Assosiação Social Democrata Timorense - ASDT.
Liu tiha fulan haat (4), aserta ba loron 11 fulan Setembru tinan 1974
halo dezulusaun ba ASDT no kriasaun Frente Revolucionária do Timor-Leste
Independente – FRETILIN, ho razaun tanba haree ba konotasaun
assosiasaun la fó kbiit atu halo movimentu ba reuni Timor oan sira,
tantu dalan di’ak liu mak harii Frente ida hodi hasoru koloniálizmu ba
atinji objetivu fundamentu mak Liberta Pátria & Liberta Povu.
Fretilin iha tempu ne’ebé lidera husi Fransisco Xavier do Amaral hanesan
primeiru 10 Prezidente Fretilin.
III. Konseitu Maubere
Fretilin husi inísiu sempre opta lian maubere nu’udar konseitu polítiku
sosío-antropolojiku hodi identifika povu tomak. Maubere mai husi ema nia
naran iha fatin ne’ebé kiak liu iha ita nia rain, koloniálista sira uza
lian maubere nu’udar simblú ba hamoe ema eh hatun ema nia dignidade.
Maubere reprezenta moe no mós komplexu kulpa ba Timor oan ne’ebé
asimiladu (simu kultura kolonia nia).
Prezensa Fretilin foti hikas naran maubere ne’ebé ema sama ona ba rai,
hodi fó sentidu konseitu seluk ba lia fuan ne’e, mak povu ne’ebé áswa’in
no orgullu iha nia nasaun rasik. Maubere sai simblú ba Timor hodi
haketak án husi rai seluk nia ukun, signifika domin klean ba ideal
liberdade, justisa no korajen povu nian hodi luta hasoru esplorasaun no
okupasaun husi rai liur. Maubere mak povu k’solok wa’in ne’ebé Fretilin
identifika no kore husi dominiu koloniálizmu no afirma ba mundu nu’udar
nasaun ne’ebé soberanu, pás no dezemvolvimentu.
IV. Ezisténsia FALINTIL
Relasiona ho desizaun União Democratica Timoense - UDT Iha Marsu 1975,
hodi hakotu kolegasaun ho FRETILIN, mak iha loron 11 fulan Agostu
tinan 1975 UDT halo asaun armada hasoru lideransa no delegadu Fretilin
iha Territoriu tomak, ne’ebé koñese ho golpe 11 de Agostu. Okaziaun
ne’ebá, lideransa Fretilin rekua ba foho Balibar hodi liu-ba Aisirimou –
Aileu. Iha 15 de Agostu lideransa Fretilin deklara insureisaun jerál
armada, hodi forma forsa ida sai nu’udar liman kro’at FRETILIN nian,
hodi defende auto-determinasaun ba independénsia Timor Leste, konseitu
Forças Armadas da Libertação Nacional de Timor-Leste ne’e funda husi
líder Comite Central FRETILIN - CCF nian. Terminologia ne’e habadak husi
kamarada Mari Alkatiri hanaran FALINTIL. CCF organiza asaun dahuluk iha
loron 17 fulan Agostu 1975, hodi konvensa Sarjentu (Tropa) Timor oan
iha 1a Kompaña Aileu no konsege prende Armajen (Material da Guera) no
tuir kedan Kompaña sira iha territóriu tomak. CCF indijita kamarada
Rogerio Tiago Lobato hanesan komandante Falintil, iha loron 20 fulan
Maiu tinan 1975 Falintil dezempeña nia funsaun hodi halo kontra golpe
hasoru UDT iha territóriu tomak.
V. Proklamasaun Independénsia
Depois de Falintil halo kontra golpe hasoru UDT, mak UDT hamutuk ho nia
aliadu Apodeti, KOTA no Trabalhista husik hela Timor, liu-ba rai
fronteira no kontinua ba Indonesia. Fretilin hamutuk ho nia lima kroat
Falintil halo vizilansia eh kontrola ba Timor tomak, ezeptu enklave
Oe-cusse. Ho kondisaun armada ne’ebé limitadu mak iha fulan Outubru
1975 hahú mosu konfrontasaun armas iha fronteira Batugade, mak forsa
Indonesia – TNI halo agresaun mai Balibo hodi oho jornalista estranjeira
na’in lima (5) iha ne’ebá. Situasaun ne’e, Comite Central da Fretilin –
CCF hatene ona katak Indonesia sei halo invazaun mai Timor, nune’e CCF
deside hodi halo proklamasaun independénsia unilaterál iha loron 28
fulan Novembru 1975 no iha bibian ne’e hetan kedan rekoñesimentu
internasionál husi páis independente 14. Dalan proklamasaun ne’e hatudu
ba mundu katak Timor-Leste laos ona territóriu koloniál abandonadu
ne’ebé laiha ukun-na’in, maibé sai ona nu’udar estadu ida independente
no soberanu. Iha loron 30 fulan Novembru 1975, primeiru Governu RDTL nia
harii, ho Fretilin nu’udar ukun-na’in no hili Fransisco Xavier do
Amaral núdar primeiru presidente da Repúblika no Nicolao Lobato nu’udar
Primeiru Ministru.
Haree ba jeo-polítika liu-liu iha rejiaun Sudeste-Aziatiku no Pasifiku,
hanesan Indonesia ho Australia ne’ebé inísiu kedan lakonkorda ho
independénsia Timor-Leste nian, mak iha loron 04 fulan Dezembru tinan
1975, CCF liu husi nia estadu ne’ebé foin harii delega ema na’in tolu
(kamarada Mari Alkatiri, José Manuel Ramos Horta no Rogerio Lobato) ho
objetivu ba buka tulun internasionál. Iha loron 07 fulan dezembru forsa
Indonesia halo invazaun mai Timor-Leste, liu husi lalehan, rai no tasi.
Lideransa Fretilin hamutuk ho povu Maubere evakua ba foho leten hodi
halo rezisténsia armada.
VI. Papel Fretilin iha nia rezisténsia tinan 24
Konsekuensia husi invazaun, lideransa Fretilin hamutuk ho povu husik
hela sidade no rekua ba foho hodi halo rezisténsia, mak husi loron 15 de
Maiu to’o 02 de Juñu tinan 1976, CCF halibur ba dahuluk iha Soibada
hafoin invazaun hodi deside divizaun Militar no Administrativa ba rai
tomak, fahe zona luta nia ba neen (6) hanesan; Setór Sentru Norte,
Setór Sentru Sul, Setór Sentru Leste, Fronteira Norte, Fronteira Sul no
Ponta Leste. Nune’e mós iha tinan 1977, CCF halibur ba daruak iha
Laline/Wehale hodi define liña orientasaun boot tolu (3) ba luta nian,
hanesan; Funu popular, Funu kleur no Funu ho ita nia kbiit rasik.
Formulasaun estratégia iha baze apoiu kria diverjensia de ideia
hamosu dezentendementu entre presidente Xavier do Amaral ho CCF iha
tinan 1977. Prezidente Fransisco Xavier do Amaral husik hela nia funsaun
sira hotu iha partidu laran no sai husi Fretilin, iha loron 14 fulan
Setembru 1977. Atu responde no asume responsabilidade ba rezisténsia,
mak iha fulan Outubru 1977, Nicolao Lobato hahú nu’dar dirijente máximu
revolusaun maubere nian, ho tríplu pozisaun hanesan Prezidente
Fretilin(20 prezidente), Prezidente RDTL no Komandante em Xefe das
Falintil, hodi orienta no komanda funu. Antonio Carvarino (Maulear)
nu’udar vise-prezidente Fretilin no mós Primeiro Ministro RDTL no
Vicente Reis (Sahe) kaer pozisaun hanesan Comissario Política Nacional –
CPN, hodi organiza funu. Iha loron 20 fulan maiu, diskursu ikus liu ba
nasaun husi Prezidente Nicolao Lobato. Nu’udar na’in ida ba rezisténsia
organizada, mak iha loron 31 fulan Dezembru 1978 Prezidente Nicolao
Lobato mate iha batalla da gera husi balla forsa Indonesia nian. Apartir
momentu ne’e kedas, baze apoiu ba rezisténsia rahun.
Iha tinan 1979, membro CCF ne’ebé hamutuk ema na’in 68, barak liu mak
mate iha funu laran, no hela na’in sanulu (10) mak moris. Husi
sobrevivente na’in 10, na’in hitu (7) hela iha rai liur no na’in tolu
(3) de’it mak iha rai laran. Iha tinan 1981 Xanana Gusmao ne’ebé
pertensia husi sobrevivente na’in tolu iha rai laran hahú kaer lideransa
Fretilin nian no komandante em xefe Falintil. Ho esforsu tomak, nia
konvoka konferénsia nasionál Fretilin, hodi reorganiza no formaliza
estratégia foun funu nian hodi harii Conselho Revolucionário da
Resistência Nacional – CRRN. Fretilin nakfilak án ba partidu.
Iha fulan Marsu 1984, halakon desizaun ne’ebé nakfilak án ba partidu,
kontinua ho natureza frentista no polítika unidade nasionál. Iha fulan
Dezembru tinan 1987, Fretilin dispartidariza Falintil (Falintil sai
formalmente husi estrutura Fretilin nian), Xanana Gusmao assume eh kaer
de’it kargu nu’udar komandante forsa nian. Inísiu fulan Dezembru tinan
1987 harii Conselho Nacional da Resistência Maubere – CNRM, orgaun ne’e
derije husi komando Falintil no Comissaun Diretiva Fretilin – CDF. CNRM
fahe ba komite ezekutivu luta nia ba Frente Armada, Frente Klandestina
no Frente Diplomátika. Haree ba dimensaun funu nia ne’ebé naruk, mak iha
tinan 1991, komissaun koordenadora Frente diplomátika nian harii iha
rai liur, iha loron 20 fulan Novembru tinan 1991 forsa Indonesia kaptura
Xanana Gusmao. Kamarada Mahunu hola pozisaun hodi kaer lideransa iha
tempu badak to’o hetan kapturasaun iha tinan 1993.
Atu halo kontinuidade luta rezisténsia armada nian, mak Konis Santana
assume hikas lideransa iha fulan agostu tinan 1993 to’o nia mate iha
fulan marsu tinan 1998. Tuir evolusaun polítika Fretilin nian, atu
hakoak Timor oan sira husi funu maluk seluk (UDT, Apodeti, KOTA no
Trabalhista), mak iha fulan Abril tinan 1998 halao konvensaun nasionál
Timorense iha Peniche – Portugal hodi hari Conselho Nacional da
Resistência Timorense - CNRT no aprova karta magna. Iha fulan Agostu
tinan 1999 Fretilin halao konferénsia nasionál extraordinária iha Sidney
– Australia hodi hili kamarada Lu-Olo nu’udar koordenadór-Jerál
konsellu prezidensia Fretilin nian, Mari Alkatiri 10 vise
koordenadór-Jerál, Mahuno 20 vise koordenadór-Jerál no Mauhudu Ran
Kadalak nu’udar sekretáriu ba sekretáriadu polítika Fretilin nian.
Esforsu hodi satan liu obstaklu no dezafiu oi-oin, durante tinan 24
nia laran, konsege lori duni naroman mai Timor-Leste, liu husi prezensa
Nasoes Unidas hodi halo Referendu (konsulta popular) iha loron 30 fulan
Agostu tinan 1999, nia rezultadu maioria povu maubere hakotu deskorda
simu integrasaun Timor-Leste ba Indonesia. Iha fulan Outubru 1999,
Nasoes Unidas hahú tau matan ba Timor-Leste, no iha tinan ne’e duni
Fretilin halo restruturasaun no kamarada Lu-Olo ho Mari Alkatiri nafatin
hamutuk haforsa Fretilin.
Objetivu Liberta Pátria ne’ebé Fretilin mehi atinji dadaun ona,
presiza nafatin esforsu hodi ba segunda luta ba Liberta Povu, mak iha
loron 15 – 20 fulan Maiu tinan 2000, Fretilin halo konférensia jerál
kuadrus ba dahuluk iha Dili hodi halibur reprezentante husi distritu 13
no militante sira husi rai liur, hamutuk delegadu na’in 1250. Atu hetan
desizaun husi orgaun ne’ebé ás-liu, mak konvoka kongressu extraordinária
dahuluk iha Dili, loron 10 – 15 fulan Jullu 2001, hodi hili kamarada
Lu-Olo sai hanesan Prezidente Fretilin no kamarada Mari Alkatiri hanesan
sekretáriu jerál.
Nu’udar estadu independente ida presiza iha ninia konstituisaun hodi
bele define nia identidade no sai baze fundamentu ba aktu sira hotu, mak
iha loron 30 fulan agostu tinan 2001, Fretilin manan eleisaun ho asentu
55 husi 88 iha Asembleia Konstituinte, hodi ba hakerek konstituisaun
RDTL nian. Ho konfiansa tomak ne’ebé povu maubere fó, mak Fretilin,
liu-husi kamarada Lu-Olo konsege duni restaura Independénsia Timor-Leste
nia, iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002. Kamarada Lu-Olo sai hanesan
líder restauradór RDTL nia.
......................Obrigadu............................

